Kako smanjiti stres

Kako smanjiti stres saveti...
Dugotrajan stres ugrožava imuni sistem i povezan je s ogromnim brojem bolesti, među kojima su angina pektoris, astma, autoimuni sindrom, rak, kardiovaskularne bolesti, prehlada, dijabetes tipa 2, depresija, glavobolja, povišeni krvni pritisak, srčane bolesti i čir.


Ustanovljeno je da je stres krivac za nastanak sindroma iritabilnog kolona, menstrualnih poremećaja, sindroma premenstrualne napetosti, reumatoidnog artritisa i ulcerativnog kolitisa. Ponavljani stres izaziva iscrpljenost pojedinih organa u čitavom telu. Iscrpljenost nastaje od fizioloških uzroka. Jedan od njih je gubitak jona kalijuma, što dovodi do izumiranja telesnih ćelija. Drugi je opadanje onoga što se naziva adrenalni glukokortikoidni hormoni, među koje spada kortizon. To dovodi do sniženja šećera u krvi, pošto ćelije više ne primaju dovoljno glukoze, a glukoza reguliše šećer u krvi tokom stresa. Postoji mnogo uzroka stresa, ali njegova pojava se povezuje s današnjim brzim načinom života, i kod kuće i na poslu. Promena načina na koji se odnosimo prema sopstvenom životu jednako je važan faktor u sprečavanju i lečenju bolesti kao i lekovi ili operacija, a daleko je jeftiniji.

Evo nekoliko načina na koje možete smanjiti stres: 
• Smejte se. Smeh je zaista najbolji lek kada se radi o smanjenju napetosti. Šala ili grimasa mogu potpuno da preokrenu stresnu situaciju.
• Izbegavajte usamljenost. Načinite prvi korak u sklapanju novog prijateljstva. Osobe bez podrške društvenih odnosa češće se razboljevaju.
• Ne dozvolite da vas strah pobedi. Ljudi u stresnim situacijama mogu da biraju. Mogu da se bore, da se povuku ili da sklope kompromis. Prve dve mogućnosti dovode do stresa, a problem ostaje nerešen. • Izbegavajte negativne reakcije na stres. Čuvajte se navika kao što su pušenje, zavisnost od lekova ili alkohola, preterivanje s jelom, previše televizije, emocionalni ispadi, osećanje bespomoćnosti ili preterano trošenje novca. Nažalost, ovo su i suviše česte reakcije na stres, a ne doprinose rešavanju problema i dovode do ugrožavanja imunog sistema i slabljenja zdravlja.
• Naučite da efikasno organizujete svoje vreme. Za većinu ljudi, najveći uzrok stresa je nedostatak vremena. Naučite da odredite prioritete. Organizujte planski svoj dan. Prvo obavite najvažnije stvari, dok ste još puni energije. Izbegavajte odlaganje, koje samo stvara još više stresa. Ne budite perfekcionista — naučite da učinite najbolje što možete za vreme koje imate, i da budete zadovoljni time.
• Dišite da se opustite. Naučite da dišete trbušnim mišićima. Većina ljudi pri disanju pomera samo dijafragmu, što stvara napetost i premor jer ostatak tela ne dobija dovoljno kiseonika. Da biste bili sigurni da pravilno  dišete, stavite dlan na stomak i pogledajte da li se ruka pomera pri disanju. Ako se ne pomera, vežbajte da dišete dok to ne postignete.
• Spavajte dovoljno. Ljudi koji nedovoljno spavaju ne mogu dovoljno da se koncentrišu i imaju problema s teškim situacijama. Naviknite se da ležete i ustajete uvek u isto vreme. Idealno je najmanje osam sati spavanja.
• Koristite tehniku progresivne mišićne relaksacije da smanjite stres. Mnogi ljudi napinju neke delove tela a da toga nisu ni svesni, a progresivna mišićna relaksacija im pruža način da se brzo i efikasno opuste. Progresivna mišićna relaksacija je jednostavno naizmenično napinjanje i opuštanje određenih mišićnih grupa. Počnite odozgo. Zgrčite mišiče na licu i vratu, ostanite tako pet sekundi, potom se opustite. Učinite tako i s ostalim mišićnim grupama, odozgo naniže: nadlaktice, grudni koš, podlaktice, šake, trbuh, stražnjica, butine, listovi, stopala. Ovo "oduzima" samo nekoliko minuta dnevno, a pomaže protiv uznemirenosti i nesanice.
• Koristite meditaciju da se smirite i očistite um od neželjenih misli. Sedite mirno 15 do 20 minuta dnevno, puštajući da vam misli lutaju. Ljudi koji se redovno bave meditacijom često ustanove da imaju više mogućnosti da organizuju život, što im omogućava da postignu sreću i smirenost.
• Fizičke vežbe su odličan način za savladavanje stresa, uznemirenosti i napetosti.
• Kada ste pod akutnim stresom, potražite pomoć. Profesionalna pomoć je korisna tokom visoko stresnih i kriznih situacija — razvoda, smrti bliske osobe, hronične ili smrtonosne bolesti. Često i samo razgovor o situaciji može mnogo da pomogne protiv stresa kojeg problem izaziva. I grupna i individualna terapija mogu da budu veoma efikasne.



Kako smanjiti stres osnovna pravila 
• Ako pušite, prestanite. Što pre! Dokazano je da udisanje duvanskog dima ima za posledicu nastanak više ozbijnih bolesti. Najčešći su rak pluća i oboljenja kardiovaskularnog sistema.
• Ako pijete alkohol, pijte ga umereno. Smatra se da je umerena količina od najviše jednog litra piva, dve čaše vina četiri čašice žestokog pića dnevno.
• Bavite se nekom žustrom fizičkom aktivnošću najmanje dva ili tri puta nedeljno.
• Jedite umereno. Obratite pažnju na uravnoteženu ishranu s mnogo voća i povrća, a ograničite unos masne hrane i hrane spremane na masti, kao i šećera i slatkiša.
• Održavajte telesnu težinu u granicama normale. Ako ste već gojazni (vidi grafikon na strani 21) potrudite se da smršate do zdrave telesne težine.
• Izbegavajte stres i naučite da ga podnosite. Stres može da izazove slabljenje imunog sistema i učini vas podložnijim mnogim bolestima. Postoji mnogo načina kontrole stresa — od najjednostavnijih, kao što je opuštanje uz neku aktivnost koju volite, pa do meditacije i ekstremnih sportova. Odaberite ono što vam najviše odgovara.

  © Blogger template 'Fly Away' by Ourblogtemplates.com 2008

Back to TOP